Ujeku epidemije, svako od nas je bar jednom, nakon što se zakašljao, pomislio “da nije korona?” i požurio da provjeri temperaturu.
Povišena temperatura, nagla pojava kašlja, bolovi u grudima, iskašljavanje i otežano disanje tipični su znaci infekcije koronavirusom, ali i upale pluća. Međutim, kod određenog broja pacijenata ovi simptomi mogu da izostanu, iako su pluća zahvaćena infekcijom, upozoravaju stručnjaci.
Kovid-19 je respiratorno oboljenje koje napada disajne organe, a riziku da izazove upalu pluća izloženije su starije osobe, osobe oslabljenog imuniteta, kao i pacijenti koji boluju od hroničnih bolesti, poput srčanih oboljenja, astme, karcinoma ili dijabetesa. Ovaj virus može da izazove različite tegobe u disanju. Simptomi variraju od blagih do teških smetnji pri disanju, poručuje pulmolog dr Tatjana Radosavljević.
Ona je objasnila da se virus, kako bolest napreduje sve više silazi u disajne sisteme.
Zato, kako ističe, treba obratiti pažnju na sljedeće simptome.
“Prvi i opšti simptomi upale pluća su povišena temperatura, osjećaj nedostatka vazduha i kratak dah, bol u grudima ili leđima, ubrzano disanje i lupanje srca. Ponekad je ovo stanje praćeno i suvim kašljem i iskašljavanjem. Kada je u pitanju pneumonija koju izaziva kovid-19, rendgenski snimak pokazuje obostranu upalu pluća i najčesće se uočavaju senke ili mrlje po plućima, a najteža slika su takozvana biijela pluća”, poručuje ona.
Ipak, dr Radosavljević poručuje da navedeni simptomi u pojedinim slučajevima mogu i da izostanu. Tada je reč, kako ističe, o asimptomatskim upalama pluća.
“Pojedini simptomi ponekad mogu da izostanu, pa pacijenti i ne znaju da imaju pneumoniju i da moraju hitno da se obrate ljekaru. Zato savjetujem, da, na prve simptome koronavirusa, uz testiranje, provjerite i rad pluća. Jedan od simptoma koji retko izostaje je lupanje srca, što je svakako znak da treba uraditi snimak pluća. Ukoliko on bude bez promena, a kiseonik vam je niži od 95 odsto, to je indikacija za bolničko lječenje, pa se u tom slučaju radi i skener pluća”, poručuje ona i dodaje da u teškim slučajevima je neophodna terapija kiseonikom, a u najtežim slučajevima i priključivanje na respirator.
“Pacijenti sa lakšom kliničkom slikom ne zahtjevaju mehaničku ventilaciju, dok se onima sa težom kliničkom slikom daje kiseonik preko običnih kiseoničkih maski. Ako taj kiseonik nije dovoljan za razmjenu gasova u krvi, onda se primjenjuje jedan od oblika mehaničke ventilacije. Tek, najteži pacijenti uključuju se na respirator”, objašnjava ona.
“Korona je virus koji ‘voli’ pluća, odnosno ima sklonost da zahvata ove organe i najčešće prolazi kroz njih”, navela je Radosavljevićeva.
Novi.ba/Alo
