SRBIN ZARADIO PENZIJU U AUSTRIJI, PA DOŠAO U RODNI KRAJ I POSADIO OVO: Niko ne može da vjeruje, POGLEDAJTE KAKO IZGLEDA NJEGOVA BAŠTA! (FOTO)
Vratio se u rodni kraj u kome je kupio gotovo 60 hektara zemlje, zasadio smrče, jele, kestenje, orahe, divlje trešnje i bundeve
Dide Sekulić, sedamdesetogodišnjak iz Rogačice kod Bajine Bašte, po sticanju penzije u Austriji, vratio se u rodni kraj u kome je kupio gotovo 60 hektara zemlje, zasadio smrče, jele, kestenje, orahe, divlje trešnje i bundeve.
I mada na imanju uzgaja i svinje koje hrani organskom hranom, od svega toga, kaže nema posebnu korist, jer će istinske “plodove” njegovog truda ubirati potomstvo, zbog koga je sve to i uradio.
Nekada zapustela i zarasla imanja na više lokacija u bajnobaštanskoj Rogačici i Svojdrugu, danas su zasadi koje je za dvije i po decenije kupio, očistio i sa hiljadama stabala različitih vrsta drveća i voća, Dide Sekulić, pošumio.
– Velika je to cifra novca al’ nikad ništa računao nisam. Račune nikome ne polažem, malo žena kuka na mene i djeca što ja to radim, al’ ja mislim jednog dana da će doći vrijeme da oni to vide da je unosno – kaže Dide Sekulić iz Rogačice.
I drugi, sumnjičavo gledaju na to što radi, ali on ne odustaje, i iz godine u godinu, proširuje zasade i šume, mahom sadnicama iz svog rasadnika.
– Sve što imam popunjeno na imanju, sve je ovde proizvedeno, osim smrče i jele što sam morao da kupim. Najviše imam rodnog oraha od 18 -20 hiljada a ovo drugo recimo divlja trešnja isto, crni orah na hiljade, a bagrema već da vam ne pričam – kaže Sekulić.
Po dvoje stalno i povremeno angažovanih, tu su da ostvari planirano, zasadi i do svake od 30-ak parcela, prokopa put, ali i uberu usputne plodove višegodišnjeg rada.
– Ja sam tu negdje već desetak godina, radim. Sadili smo smrču jelu, orah, crni orah, mečju ljesku, divlju trešnju, kesten, plevim rasadnik, sve što treba radim. Kad dođe jesen krenemo da ubiramo plodove orahe, kestenje – navodi Slavojka Stanić iz Bajine Bašte.
Sekulić kaže da radi što voli. “Uživam, da imaju, da nešto uradim, da ostane iza mene, znam da je ovo veliko bogatstvo i savjetovao bih svima da posade nešto da ostane iza njih”, ističe on.
I mada su rezultati njegovog rada već vidljivi svuda po selu, tu nije kraj. Na proleće sledi novo čišćenje, prored i ko zna, možda još neka parcela i novi zasad, u ovom kraju nesvakidašnjeg voća i drveća.
AD
AD