Moždani udar (šlog) nastaje usljed oštećenja krvnih sudova mozga, zbog čega je ishranjivanje tog dela mozga kiseonikom i hranljivim materijama otežano ili potpuno onemogućeno. Poslije moždanog udara (šloga) pogođeni dio mozga prestaje sa funkcionisanjem i dolazi do neuroloških ispada. Moždani udar se drugačije zove šlog ili cerebrovaskularni insult. Razlikujemo dva tipa moždani udar: ishemijski šlog, koji nastaje usled začepljenja krvnih sudova tog dijela mozga trombom i hemoragijski šlog, kod kog oštećenje mozga nastaje usljed krvarenja u mozgu.
Mnogo je češći ishemijski moždani udar, koji čini oko 85 odsto svih šlogova. Ponekad prije moždanog udara može doći do pojave simptoma sličnih šlogu, koji se nakon 24 sata povlače ne ostavljajući trajna oštećenja. To stanje se zove TIA (tranzitorni ishemijski atak) i predstavlja znak upozorenja da kod iste osobe može doći do šloga.
Moždani udar je hitno stanje u medicini zbog toga što može dovesti do trajnih oštećenja ili smrti osobe. Zato je neophodno da se u prvih tri sata od prepoznavanja simptoma šloga hitno javite ljekaru. Simptomi šloga mogu biti: konfuznost ili naglo nastala promjena stanja svesti, oduzetost (paraliza), slabost ili utrnulost jedne strane tela, otežan ili onemogućen govor, nagla jaka glavobolja, gubitak vida, „duple slike“, gubitak ravnoteže ili vrtoglavica… Sve to su simptomi koji moraju biti alarm da je možda došlo do šloga.
Prognoza šloga loša je i kod nas i u svijetu. Šlog i dalje predstavlja jedan od naječešćih uzroka smti. Šanse za preživljavanje se znatno povećavaju ukoliko se primeni specifična terapija (tromboliza), i zbog toga je neophodno da se unutar 3 do 4,5 sata od pojave simptoma hitno javite ljekaru!
SIMPTOMI:
Konfuznost ili naglo nastala promjena stanja svijesti
Oduzetost (paraliza) jedne strane tijela
Slabost jedne strane tela
Utrnulost jedne strane ijtela
Oduzetost/slabost ruke i noge
Otežan/onemogućen govor
Naglo nastala jaka glavobolja
Gubitak vida
Duple slike
Gubitak ravnoteže
Vrtoglavica
FAKTORI RIZIKA:
Pol
Godište
Genetika (homocistinurija)
Povišen krvni pritisak (hipertenzija)
Srčana aritmija (aritmija absoluta, oštećenje zalistaka)
Šećerna bolest (dijabetes melitus)
Povišen nivo masnoća u krvi (visok LDL holesterol i nizak HDL holesterol)
Suženje krvnih sudova vrata (karotidnih arterija) zbog ateroskleroze
Aneurizma (Pucanje proširene arterije u mozgu)
Pušenje
Gojaznost
Konzumiranje droga (kokain, amfetamini)
Alkohol