ahanje čarobnim štapićem ipak neće pomoći! Protiv vlage i plijesni treba poduzeti odlučne korake. Sve ovisi o konkretnom problemu, ali za svaki postoji rješenje! Jedan je pristup ako vlaga probija stare podrumske zidove, drugi ako su zidovi vlažni zbog nedovoljne toplinske izolacije i slabe ventilacije prostora, treći ako je riječ o ravnom krovu koji prokišnjava i treba sanaciju. I sami stanari izvor su vlage. Znate li da zrak u Vašem stanu može primiti do 5 litara vode dnevno koja se stvara samo od stanara?
Vlaga u kući
Živjeti u umjerenoj klimi i imati četiri godišnja doba s različitim vremenskim uvjetima je odlično. Ali, baš takvi uvjeti, s kišom, snijegom, suncem i promjenjivim temperaturama zahtijevaju od zgrada u kojima živimo održavanje idealne temperature i vlage. Dva su glavna uzroka vlažnih zidova. Treba razlikovati vlagu koja je nastala zbog procurivanja i vlagu koja nastaje zbog kondenziranja.
Vlaga zbog procurivanja posljedica je loše hidroizolacije, a odaju je uglavnom žute i smeđe mrlje. Vlaga od kondenziranja posljedica je nedovoljne toplinske izolacije i loše ventilacije prostora. Ako zidovi nisu primjereno izvedeni, ako «ne dišu», bit će puno vlage i kondenzata u kutovima, a to plijesan osobito voli.
Vlagu u Vašem domu trebalo bi mjeriti, radi kontrole količine energije koju troši ventilacija. Potrošnja energije u kući će biti manja uz korištenje uređaja za mjerenje vlage.
Prozori – još jedno kritično mjesto
„Krivci“ za povećanu akumulaciju vlage u stanu su posljedično i – prozori. Važno je redovito provjetravanje. Domovi su nam često „dehidrirani“ zbog grijanja. Sigurno ste primijetili kako se u njima skuplja puno prašine i mnogo je statičkog elektriciteta. To je zato jer novi građevni materijali za izradu prozora smanjuju toplinske gubitke koji su bili uobičajeni kroz stare drvene prozore i vrata koja ne „dihtaju“. Ako, primjerice, ugradimo savršenu novu stolariju, nema više propuha. Termički i akustički ste dobili odličnu izolaciju, ali nema – ventilacije. Stoga, ako nemate sofisticirane uređaje koji reguliraju izmjenu zraka u Vašem prostoru, činite što i naše bake – „proluftajte“ svoj dom ujutro kad se dignete i prije spavanja. I to čak i ako živite u centru grada zagađenom smogom. Svježina će donijeti i ugodu i osjećaj topline.
Plijesan na vanjskim zidovima znači da trebate srediti fasadu
Iznad i oko prozora, u uglovima prostorije, na unutrašnjosti vanjskih zidova pojavit će se već na početku sezone grijanja plijesan, ukoliko se prostor, koji nije dovoljno toplinski izoliran, ne provjetrava.
Prva pomoć protiv plijesni, vlage i gljivica
Za borbu s ovim problemom pobrinite se za konačno rješenje – dobru izolaciju zidova, stropova, fasade. Postojeću plijesan najučinkovitije riješit ćete upotrebom stopostotnog alkohola. Ako nemate ili ne možete nabaviti stopostotni, preporuka stručnjaka je da se koristite barem osamdesetpostotnim alkoholom jer alkohol razrjeđuje i sama vlaga na koju se nanosi. Pljesniva mjesta preporučljivo je špricati, a ne brisati, kako spore ne bi proširili dalje po stambenom prostoru.
Ispravnim provjetravanjem i zagrijavanjem moguće je u znatnoj mjeri vlagu držati u okvirima dozvoljene granice. Relativna vlaga zraka u stanu trebala bi trajno biti od 65 do 70 posto. Vrlo je važno da višak vlage koju stvaramo određenim aktivnostima u stanu (našim tijelima, pranjem, tuširanjem, kuhanjem, i sl.) redovito odvodimo van i to provjetravanjem prostorija.
Ne bojte se hladnog zraka – koristan je!
Hladni vanjski zrak koji tijekom prozračivanja dospije u unutarnje prostorije kasnije tijekom zagrijavanja na sebe veže vlagu. Ona kod sljedećeg otvaranja prozora zajedno s toplim zrakom, napušta prostoriju. Hladni vanjski zrak ulaskom u toplu prostoriju može sasvim dobro isušiti prostor – čak i tijekom kišovitog vremena. Što je zrak hladniji više može na sebe vezati vodene pare. Stoga je provjetravanjem s hladnim zrakom zimi moguće ukloniti više vlage iz prostorije nego tijekom ljeta.
