a godinu dana u svijetu je kovidom-19 zaraženo 60 miliona ljudi. Više od milion i 300.000 je preminulo, a stručnjaci još nisu pronašli lijek za ovaj tip korona virusa. Inače, prvi je otkriven 1965. godine.
– Problem su mutacije koje su prisutne kod svih virusa, ali se pokazalo da koronavirusi imaju specifičnu, brzu mutaciju, jer već imamo mutante na soju koji se pojavio i sad imamo u još intenzivnijoj formi virus, suprotno od onoga što smo očekivali – ističe čuvena doktorka Ana Gligić.
Protokoli liječenja se mijenjaju svakih nekoliko mjeseci, pacijentima se daju i antitijela dobijena iz krvi pacijenata koji su se izborili sa kovidom, ali bez vakcine, kraj pandemije se ne nazire, kaže doktorka.
– Nema lijeka sem simptomatske terapije i lečenja nus pojava koje ovaj virus može da da organima. Može da izazove izmene u krvnoj slici, da se javljaju koagulumi, vi odmah morate da date antikoagule, to sve ide u hodu. Inače, nijedan lijek ne djeluje protiv virusa. Zašto ne može? Zato što je virus parazit u ćeliji. Ako hoćete da ubijete virus u ćeliji, vi ćete ubiti ćeliju, pa se pravi dupli problem organu – objasnila je dr Gligić.
Da nije primila vakcinu i hiperimunoglobulin pitanje je kako bi početkom 70-tih naša sagovornica pomogla da se obuzda epidemija variole vere u Srbiji.
– Tada je za posebne potrebe za spasavanje života korišćen hiperimunigamagloblin. Ali on je bio prethodno spremljen zato što je variola bila pošast na svim kontinentima, od prebolelih je uziman serum i čuvan je negdje. Pošto ova bolest daje dugotrajnu slabost teško je tražiti od rekovalescenta i preboljelog 300 mililitara krvi, a drugo, mi još ne znamo o koroni sve – zaključila je virusolog Gligić.
U stručnoj javnosti sve češće se može čuti da bi se do sada otkrio lek, da virus nije mutirao nekoliko puta.
(Kurir.rs/RTS)
