Dolaskom toplijih dana zmije izlaze iz svojih zimskih skrovišta i kreću u potragu za partnerom i hranom. Njihova aktivnost ponajprije ovisi o temperaturi okoline, stoga ih se tokom dana često može pronaći kako se sunčaju na otvorenim i osunčanim površinama, piše aura.ba.
Iako zmije većinom žive samotnjačkim životom, ponekad se okupljaju u grupe te si tako međusobno pomažu u podjeli topline. Razdoblje parenja je također vremenski period kada na jednom mjestu možemo susresti više zmija, bilo da se radi o ritualnim borbama između mužjaka koji udvaraju ženkama ili zbog samog parenja. U oba slučaja radi se o prirodnim pojavama, a ne o najezdama zmija! Lijepo i toplo vrijeme razlog je češćeg i dužeg boravka ljudi u prirodi, bilo da se radi o uređivanju okućnica, poljoprivrednim radovima, šetnjama, planinarenju ili nečemu trećem, i prema tome se povećava mogućnost slučajnog susreta sa zmijama.
No, da li zmije mogu ulaziti u kuće gdje ljudi borave, penjati se uz oluke i fasade i slično, pitanje je koje se u zadnje vrijeme sve češće aktuelizira i postavlja, posebno po FB grupama. Jedni tvrde da mogu, drugi da ne mogu. Neki argumentirano uz tvrdnju da se zmije “vole” uvlačiti u kuće, postavljaju i fotografije kao dokaz.
‘Zmije se brže kreću po hrapavoj podlozi, jer im se po glatkoj podlozi ‘skliže’. Mišići koje zmija koristi za kretanje koriste ispupčenja na podlozi, koja im zapravo služe kao uporište. Na glatkoj podlozi manji je broj ispupčenja, pa je i kretanje otežano” – kaže Ivan Cizelj, kurator za ribe, vodozemce i gmazove u Zoološkom vrtu grada Zagreba.
Postoji nekoliko načina kako se zmije kreću. Zmije male i srednje veličine kreću se tzv. bočnim uvijanjem (lateralna undulacija) i to je najčešći način kretanja zmija, ono što najčešće vidimo kad gledamo zmije u prirodi ili na filmu – na zmiji se vidi nekoliko zavoja na tijelu kroz koje tijelo klizi prema naprijed. Da bi se zmija mogla tako kretati, podloga mora biti hrapava.
Poskok
Velike se zmije ne mogu tako kretati. One se kreću slično gusjenicama pa se i ta vrsta kretanja zove – gusjeničasto (rektilinearno). Takvo je kretanje sporo, ali zahtijeva vrlo malo energije i tako se kreću udavi, pitoni i neke veće, odnosno zdepastije otrovnice – smatra prof. dr. Zoran Tadić s Odsjeka za biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu .
Po svemu izrečenom kao i izjavama čitatelja, nemojte se nimalo iznenaditi ako ostavite otvoren prozor bez zaštitne mreže, da vam zmija “bahne” u posjetu. Opreza nikad dosta.
Izvor: aura
